strupnikovice ili zijevalice (Scrophulariaceae), porodica sulatičnih dvosupnica kojoj pripada oko 180 (prema nekima do 220) rodova s približno 3000 vrsta jednogodišnjih i višegodišnjih zeleni, rjeđe grmova (neke vrste Veronica) ili drveta (Paulownia, po nekima por. Bignoniaceae). Imaju izmjenične ili nasuprotne listove bez palistića. Cvjetovi su im dvospolni, ponekad (nejasno) jednosimetrični, pojedinačni ili u cvatovima. Čaška ima 4 do 5 međusobno sraslih lapova, vjenčić 5, u cijev sraslih latica s peterokrpastim, četverokrpastim ili dvousnatim rubom. Prašnici, najčešće 4, rjeđe 5 (Verbascum) ili 2 (Veronica), prirasli su na vjenčić. Iz nadrasle, dvogradne (rijetko jednogradne) plodnice razvija se tobolac s mnogo, rjeđe s malo sjemenaka ili samo s jednom sjemenkom (npr. Tozzia alpina). Mnoge strupnikovice imaju lijepe cvjetove, pa se uzgajaju kao ukrasne biljke (npr. Paulownia, Verbascum, Veronica, Antirrhinum, Linaria, Scrophularia), neke su otrovne i (ili) ljekovite (npr. Digitalis, Euphrasia, Verbascum, Veronica). Neke su poluparaziti (Euphrasia, Melampyrum, Rhinanthus, Odontites, Bartsia, Tozzia), rijetko pravi paraziti (Lathraea). U hrvatskoj je flori zastupljeno oko 25 rodova. Među njima sa po 10-ak ili više vrsta, zastupljeni su rodovi Veronica (→ čestoslavica), Verbascum (→ divizma), Euphrasia (→ očanica), Pedicularis (ušljivac), Rhinanthus (→ šuškavac), Linaria (→ lanilist), Scrophularia (→ strupnik), a ostali s malim brojem, npr. Digitalis (→ naprstak), ili samo s jednom vrstom, npr. Bellardia (belardija), Gratiola (→ milica), Lathraea (→ potajnica).
